KOJI ISPUN ODABRATI?
U posljednje se vrijeme puno govori o amalganskim (sivim) ispunima, kao štetnima. Da li je to zaista tako? Ili se možda radi o borbi za prevlast različitih industrija – proizvođača tzv. novih, boljih materijala.
Znamo da:
Dentalni amalgam sadrži 50% žive;
Živa (Hg) polako izlazi, otpušta se iz amalgama i visoko je toksična.
Niski stupanj trovanja živom daje simptome kao što su: tjeskoba, iritabilnost, umor, netolerancija na stres, mijenjanje raspoloženja, gubitak samopouzdanja, neodlučnost, glavobolja, depresija, metalni okus u ustima…
Međutim, ne znamo je li količina koja se otpušta iz amalgama dovoljna da uzrokuje neki od ovih simptoma ili bolesti, čak niti u slučajevima gdje postoji puno amalgamskih ispuna. Zapravo više se radi o osjetljivosti pojedinog organizma na prisustvo žive i njegovoj reakciji. Osim toksičnosti žive, kod amalgamskih ispuna postoji mogućnost razvijanja galvanskih struja (slično kao u bateriji) između različitih metala od kojih se sastoji amalgam (50% žive, 35% srebra, 9% kositra, 6% bakra i cinka u tragovima) tako da se elektricitet koji se razvija u organizmu penje od 0,1 do 10 miliampera, dok je normalni prirodni elektricitet oko 3 miliampera.
S druge strane, amalgam je u stomatologiji u upotrebi, sa više ili manje izmjena u sastavu, još od 1895. godine, i niti jedan suvremeni materijal nije dostigao njegove fizičke karakteristike. Sigurno je bolje izbjegavati izradu amalgamskih ispuna kod trudnica, a također i brušenje amalgama radi njegova uklanjanja iz usta jer se drastično povećava količina žive u organizmu, što može štetno djelovati na fetus.
Naravno, kod odstranjivanja sa donekle može spriječiti unos žive iz amalgamskih ispuna, ako se pridržavamo slijedećih uputa:
Ne mijenjamo više od dva amalgamska ispuna po posjetu
Vremenski razmak do slijedećeg mijenjanja amalgamskog ispuna neka bude mjesec dana. Prije dolaska u ordinaciju uzimamo dodatne količine vitamina C (živa ima veći afinitet prema vitaminu C, nego prema tjelesnim tkivima)
U interesu zaštite zdravlja svojih građana su Švedska, Norveška, Finska, Njemačka, Nizozemska, Austrija i Kanada nedavno uvele ograničenu primjenu amalgama u stomatologiji.
